Curiosity na Marsu otkrio neobične strukture nalik "zmajevim ljuskama", znanstvenici oduševljeni

Na putu prema krateru Antofagasta rover Curiosity otkrio je neobičan uzorak na stijenama. Ljudskom oku taj uzorak nalikuje ljuskama gmazova, kao da je nekoć ondje ležao zmaj u blatu.

Znanstvenica Abigail Fraeman iz NASA-inog Laboratorija za mlazni pogon opisala je taj fenomen kao "poligone u obliku saća“, ističući da se takvi uzorci protežu na tisuće primjeraka.

"Ranije smo viđali stijene s poligonalnim uzorcima, ali nikada ovako brojne i rasprostranjene na velikim površinama“, navodi Fraeman.

Budući da je otkriće vrlo nedavno – snimke su nastale 13. travnja 2026. – znanstvenici još nemaju konačno objašnjenje kako su ovi uzorci nastali, no postoje određeni tragovi, javlja portal ScienceAlert.

Pravilni šesterokutni oblici

Na Zemlji su slični poligonalni uzorci česti i obično nastaju kada se tlo širi i skuplja, primjerice nakon što se natopi vodom pa osuši. Takvi uzorci mogu se vidjeti na isušenom blatu i poznati su kao pukotine nastale isušivanjem.

Sličan proces događa se i u zaleđenim područjima poput Antarktike, gdje se tlo širi i skuplja zbog smrzavanja i otapanja, stvarajući slične poligonalne obrasce.

Na Marsu su, međutim, takve pukotine znatno rjeđe. Planet je odavno izgubio površinsku tekuću vodu, a prvi dokazi o pukotinama nastalim sušenjem otkriveni su tek prije manje od deset godina – također zahvaljujući roveru Curiosity.

Ipak, uzorci u krateru Antofagasta pokazuju određene razlike. Jedan važan trag dolazi s druge lokacije na Marsu, nazvane Pontours, gdje su 2023. otkriveni pravilni šesterokutni uzorci slični onima sada pronađenima.

Prema istraživanjima, takvi uzorci ne nastaju nakon jednog ciklusa vlaženja i sušenja, već nakon višestrukih ponavljanja. S vremenom pukotine poprimaju šesterokutni oblik, što upućuje na sezonske ili cikličke promjene u okolišu.

Mars je imao izmjene suhih i vlažnih razdoblja?

To bi moglo značiti da je drevni Mars imao razdoblja izmjene vlažnih i suhih uvjeta, a nakon promjene klime ti su uzorci "fosilizirani" u stijeni.

Postoje i razlike između lokacija Pontours i Antofagasta. Na potonjoj su uzorci rasprostranjeniji i imaju izdignute rubove, što može upućivati na drugačiji proces ili fazu njihova nastanka. Takvi rubovi mogu nastati kada minerali ispune pukotine i kasnije bolje odolijevaju eroziji od okolne stijene.

Ako se potvrdi sličnost s lokacijom Pontours, to bi bio još jedan snažan dokaz da je Mars u prošlosti imao složenije klimatske uvjete s prisutnošću vode.

Ipak, još je prerano za konačne zaključke. Znanstvenici tek trebaju analizirati kemijski sastav stijena, što bi moglo dati ključne odgovore. Primjerice, na lokaciji Pontours pronađene su soli koje upućuju na isparavanje slanih voda.

Curiosity je već prikupio podatke s područja Antofagasta, a znanstvenici će ih sada analizirati kako bi razriješili ovu zagonetku. Sve više dokaza sugerira da je povijest vode na Marsu bila znatno složenija nego što to danas sugerira njegov suh i prašnjav izgled.

"Nastavili smo prikupljati velik broj snimaka i kemijskih podataka koji će nam pomoći da razlikujemo moguće scenarije nastanka ovih uzoraka“, zaključila je Fraeman.